the Kick-off Meeting for USAID Sustainable Coral Triangle project

,

29 April 2024 - 30 April 2024

Go to event

Seascapes General Model and Regional Framework for Priority Seascapes (Tetum)

Document Date: 19 March 2018
Author: RS CTI-CFF
Seascapes General Model and Regional Framework for Priority Seascapes (Tetum)

LIAFUAN MAKLOKEK
Hosi Prezidente Ekipa Serbisu ba Paizajen Tasi

Iha tinan 2015, nasaun sira membru Nasoins-Unidas hamutuk 139 adopta planu ba Dezenvolvimentu Sustentavel 2030 atu “atinje dezenvolvimentu sustentavel iha dimensaun tolu – dimensaun ekonómiku, sosiál no ambientál – ho maneira ne’ebé integradu no iha balansu.” Ho mundu nia lala’ok ne’ebé ema barak kontinua halo ligasaun ba-malu no halo espasu sai ki’ik, ita presiza asaun ida ne’ebé integradu no iha balansu atu asegura ema hotu hetan benefísiu ne’ebé ekuitavel sein sakrifisa rekursu natural no servisu ekosistema ne’ebé ema barak iha mundu depende ba.

Rejiaun Triángulu Korál serve hanesan ezemplu di’ak ida ne’ebé hatudu ita-nia koneksaun iha nivel rejionál. Nasaun sira hanesan Indonézia, Malázia, Papua Gine-Foun, Filipinas, Illa Salomaun no Timor-Leste, hamutuk sai sentru globál ba biodiversidade mariñu. Nasaun neen ne’e hamutuk iha populasaun liu millaun 400, no un-tersu hosi populasaun ne’e depende diretamente ba rekursu mariñu no kostál hodi sustenta sira-nia moris. Aleinde ne’e dezenvolvimentu ekonomia ne’ebé rápidu iha rejiaun laran, no nasaun sira ne’ebé sai sentru ekonómiku globál hanesan Singapura no Hong Kong, no nasaun Xina nia prezensa imensu iha rejiaun laran, aumenta tan númeru ema ne’ebé uza rekursu no fó presaun ne’ebé maka’as ba sistema marinñu no kostál.

Dezde ita estabelese Inisiativa Triángulu Korál ba Resife Korál, Peskas no Seguransa Ai-han (ka CTI-CFF) iha tinan 2009, nasaun Triángulu Korál sira fó ona atensaun hodi responde ba komunidade kostál nia nesesidade sira ne’ebé konflita-malu no ba kresimentu ekonómiku liuhosi métodu jestaun ne’ebé kolaborativu no sustentavel, nivel ‘paizajen mariñu’ ka nivel ‘seascape’, no nivel multi-nasionál. Paizajen Mariñu, ka seascape, oferese plataforma ida, área jeográfika ida, ba membru sira atu bele koopera, koordena no kolabora hodi jere dezenvolvimentu ne’ebé sustentavel, konservasaun biodiversidade no ema-nia ben-estár. CTI-CFF nia Planu Asaun Rejionál identifika Paizajen Mariñu ka Seascape nu’udar Meta primeiru: “Dezigna no Jere Paizajen Mariñu Prioritária ho Efetivu.”

Dokumentu ida ne’e reprezenta realizasaun xave hosi Meta Paizajen Mariñu: dezenvolve “modelu jerál ida ba jestaun paizajen mariñu ne’ebé sustentavel.” Realizasaun ne’e rezultadu hosi serbisu durante tinan-haat ne’ebé envolve pensamentu no diskusaun barabarak relasiona ho jestaun mariñu integradu ba eskala-boot no ninia signifikasaun ba nasaun sira iha rejiaun Triángulu Korál laran, fornese matadalan no konsellu ba estabelesimentu no implementasaun Paizajen Mariñu no maske dokumentu ne’e prodús ba kontextu nasaun sira iha Triángulu Korál, dokumentu ne’e ninia sesaun barak mak sei aplikavel ba fatin barak iha mundu ne’ebé iha interese ba jestaun área mariña eskala- boot. Ami espera katak ita-boot sira sei utiliza dokumentu ida ne’e hodi haree ba tasi hosi perspetiva luan no konvida ema hotu ne’ebé fó impaktu no mós ema sira ne’ebé hetan impaktu hosi atividade mariñu.

Suharyanto
Prezidente ba Ekipa Serbisu Paizajen Mariñu iha CTI-CFF (CTI-CFF SWG)